Svi gospodarstvenici, sve jedinice lokalne i regionalne samouprave trebaju dobiti istu šansu

Objavio 1. veljače 2018. Nekategorizirano Nema komentara

„HSS podržava razvoj poduzetništva i poštujemo svako novo radno mjesto u Hrvatskoj.“ rekao je saborski zastupnik Davor Vlaović na početku rasprave o Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture o kojem je raspravljao u ime kluba zastupnika HSS-a
Rekao je kako su poduzetničke zone, možda ne u potpunosti, opravdale svoje postojanje, u 400 hrvatskih zona radi više od 47 tisuća radnika. Jedino pitanje je jesu li svi u Hrvatskoj u istoj situaciji, imaju li svi jednaku šansu. Sve regije trebaju imati jednako razvijenu poduzetničku infrastrukturu. Do sada nisu sve jedinice lokalne samouprave imale jednaku šansu, zato neke od zona stoje prazne. Hrvatska je podijeljen u dvije NUTS regije što dodatno pojačava nejednakost jer ne mogu iste potpore dobivati oni koji investiraju u Čakovcu, Varaždinu ili Zagrebu u odnosu na onoga tko investira u Vukovaru ili Slavonskom Brodu, Pakracu ili drugdje u Slavoniji.
Rekao je: „Očekujemo promjenu gospodarske podjele Hrvatske kako bi raspodjela potpora bila pravednija.
Niti fiskalni kapaciteti jedinica lokalne samouprave nisu isti, ne mogu u istoj kategoriji biti JLS u Slavoniji, Lici u odnosu na Zagreb ili Rijeku što rezultira različitim vlastitim ulaganjima u poduzetničke zone kod dovođenja infrastrukture.
Zakon omogućava daljnji razvoj poduzetničkih zona dodjelom državnog zemljišta jedinicama lokalne uprave za tu svrhu.
Važan čimbenik u oživljavanju zona je interes poduzetnika, u zone investiraju poduzetnici, ne jedinice lokalne ili regionalne samouprave, poduzetnici se vodi poslovnom politikom i osobnim razlozima koji mogu biti i lokal patriotski. Zato treba dopustiti svakoj općini, koja ima potencijala izgradnju zone te osigurati fleksibilnost i žurnost kako poduzetnici zbog sporosti administracije ne bi odlazili. Svi i općina i županije i država imaju isti cilj, on je otvaranje novih radnih mjesta i zaustavljanje iseljavanja. Država mora biti partner i omogućiti brzu realizaciju investicije što podrazumijeva i širenje poslovne zone ako je potrebno.“
Stanje gospodarskih zona usporedio je s realnim primjerima na terenu.
„Primjeri na terenu su različiti, na primjer u općini Sibinj sudski spor je uvjetovao zastoj u opremanju zone, investitori su otišli dalje , ali jedan je ostao i izgradio pogon, ne može ga staviti u funkciju, a planira zapošljavanje dvjestotinjak radnika, traži pomoć koje nema, država nije ispunila svoju funkciju. primjer grada Nove Gradiške je primjer koji treba slijediti, investitori su prisutni, potpisuju se novi ugovori i širi proizvodnja, zato im treba proširenje zone, očekujemo kako će njihov zahtjev za proširenje državne institucije brzo riješiti.
Mora postojati sinergija javne uprave i investitora.
Poduzetnički inkubatori su pokazali da mogu ispuniti zadatak, najbolji primjer je Distributivni centar za voće i povrće u Zagrebačkoj županiji u zoni Velika Gorica, Centar je povezao voćarsku i vrtlarsku proizvodnju kroz skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda. Sličan inkubator gradi se u Poduzetničkoj zoni Brodski Stupnik koja će tražiti proširenje površine Zone. Država tu mora brzo i kvalitetno reagirati.
Slobodne zone, kojih je dvanaest aktivnih sa više od 7.000 uposlenih, nakon ulaska u EU gospodarsku zonu su u problemima radi ukidanja bescarinskog poslovanja trebaju model za nastavak rada.
U pojedinim jedinicama lokalne samouprave postoji interes za formiranjem poljoprivrednih zona jer se unutra naselja ne može dobiti dozvola za gradnju gospodarskih poljoprivrednih objekata. To zakonski treba regulirati i predvidjeti.
Razvojne agencije također trebaju, kroz sufinanciranje, pomoć države jer nisu sve regije u istoj poziciji i nemaju dovoljne fiskalne kapacitete. Pozdravljamo sufinanciranje regionalnih koordinatora od strane države. Treba pomoći onima koji imaju rezultate, a dolaze iz jedinica s fiskalno slabijim kapacitetima.
Svi gospodarstvenici, sve jedinice lokalne i regionalne samouprave trebaju dobiti istu šansu. Do sada to nije bilo tako. Luka Brod je kreditom gradila infrastrukturu, a druge zone su dobivale bespovratne potpore. Slavonija, Baranja, Lika i druge gospodarski nerazvijene regije moraju dobiti više kako bi stigli razvijenije.“
Rečenicom „Projekt Slavonija mora dobiti vlastiti fond za sufinanciranje projekata!“ Vlaović je završi svoju raspravu.

000000

Ostavi komentar