Učitelj, uz obitelj, je temelj društva

Objavio 5. listopada 2017. Nekategorizirano Nema komentara

Saborski zastupnik HSS-a Davor Vlaović zatražio je stanku u Hrvatskom saboru da bi u ime Kluba zastupnika HSS-a čestitao Svjetski dan učitelja i upozorio na status učitelja i obrazovnog sustava u Hrvatskoj.
„Svim učiteljima čestitam Dan učitelja i zahvaljujem na radu i trudu koji ulažu pri odgoju generacija i njihovom doprinosu razvoju RH. Ministrica je zatražila kvalitetniji pristup obrazovanju i pozvala učitelje a suradnju, rekla je da su učitelji krvotok prijeko potrebnih promjena. U HSS-u se slažemo s tim, promjene su potrebne kao i reforma obrazovanja, a učitelj tu mora imati svoje mjesto. Učitelji su ključni za prijenos znanja i vještina učenicima i studentima. Gdje su tu učitelji? Koliko mi stvarno izdvajamo za znanost i obrazovanje u RH? Učitelji su marginalizirani, uloga u društvu im je podcijenjena, za svoj rad su potplaćeni. Učitelji u prosjeku rade za 6.000 kn. U obrazovanje ulažemo oko 3,5 % BDP-a RH, što je tri puta manje od EU prosjeka. Plaća učitelja početnika je 4.972 kn, tisuću kn ispod prosječne plaće RH, s deset godina radnog staža učitelj ima 5.899 kn, može li kvalitetno živjeti , graditi svoju obitelj i biti motiviran za odgajanje zadovoljnih generacija. Pristupom kakav prema učiteljima imamo u Hrvatskoj sigurno to ne može osigurati. Zato pozivam ministricu da provede u djelo svoju izjavu po kojoj su učitelji krvotok potrebnih promjena. Da bi krv tekla potrebno je srce, jaka pumpa koja će tjerati krv žilama, tu ulog mora imati Ministarstvo obrazovanja i Vlada Republike Hrvatske kroz veća izdvajanja za obrazovanje i poboljšanje materijalnog statusa profesora i učitelja. Podržavamo sindikate koji traže povećanje plaća u prosvjeti za15,2%odnosno vraćanje plaća na razinu iz 2008., godine prije ekonomske krize.
Rezultat potplaćenog i degradiranog rada argumentiraju rezultati PISA test (Međunarodni program za procjenu znanja i vještina učenika ), programa koji nije usredotočen na školske kurikule i reprodukciju usvojenih znanja, već na sposobnost učenika da primijene usvojena znanja i vještine koje će im biti neophodna za osobni razvoj, za aktivno sudjelovanje u društvenom, kulturnom i političkom životu te za uspješno pronalaženje i zadržavanje radnog mjesta.
Hrvatska je na tom testu postigla ispodprosječni rezultat , a rezultati nakon svakog trogodišnjeg ciklusa su sve slabiji.
Kvalitetan obrazovni sustav danas je jedan od najvažnijih čimbenika uspješnih ekonomija. Kuda ide naša ekonomija nje li hrvatska ekonomija rezultat neučinkovitog obrazovanja?
Naš obrazovni sustav ne ispunjava očekivanja, politički se prepucavamo oko reforme i oko toga tko će ju voditi, a ne vodimo brigu niti o učenicima niti o učiteljima. Naši učenici u školi provode samo 473-683 sati dok su u naprednoj Danskoj učenici u školi 1.000-1.200 sati godišnje. Zato je u Hrvatskoj sve veći broj učenika kojima sudjelovanje u procesu poučavanja i učenja u službenom obrazovnom sustavu nije dovoljno za zadovoljenje osobnih želja ili ostvarenje minimalnih zahtjeva koje sustav postavlja pred njih, u Hrvatskoj između 54 i 56% srednjoškolaca pohađa privatne instrukcije da bi mogli biti konkurentni.
Moram odustati od lijepih poruka, učiteljima, profesorima moramo vratiti status koji zaslužuju kako bi imali volju i energiju za poučavanje djece koja će posti konkurentna, zapošljiva i koja će ostati živjeti u Hrvatskoj.

22195238_1720960168213581_3551016978974591139_n00

Ostavi komentar