Zemlja je najveća vrijednost koju imamo, sačuvajmo ju !

Objavio 21. rujna 2017. Nekategorizirano Nema komentara

Klub Hrvatske seljačke stranke pozdravio je donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je više od dvije godine u najavi. Donošenje Zakon sa zanimanjem prate i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj . U ime kluba HSS-a govorili su Davor Vlaović i Željko Lenart.
U svom dijelu izlaganja saborski zastupnik Vlaović je rekao : „Očekujemo da će Zakon o poljoprivrednom zemljištu biti brzo donesen kako bi se pokrenu postupak prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta OPG-ovima. Posljednje dvije godine nije bilo natječaja za prodaju, zakup ili koncesiju poljoprivrednog zemljišta osim za stočarska gospodarstva i gospodarstva koja su u mirnom posjedu poljoprivrednog zemljišta što je najblaže rečeno dvojbeno jer nije jasno definiran mirni posjed. HSS u budućnosti želi transparentno i zakonito postupanje prilikom davanja u prodaju ili zakup poljoprivrednog zemljišta. Nije nam prihvatljivo trenutno stanje u kojem nema niti točne evidencije o plaćanju zakupa.
Podržavamo i pozdravljamo odredbe predloženog zakona koje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem vraćaju u ingerenciju općina i gradova, supsidijarno odlučivanje o zemlji nama je najprihvatljivije, nitko ne može boje znati stanje na terenu od općinskih vijeća i općinskih načelnika. Zato od Agencije za poljoprivredno zemljište tražimo točne evidencije o platišama i neplatišama zakupa. Oni koji nisu plaćali zakup moraju biti isključeni iz natječaja i mogućnosti kupovine poljoprivrednog zemljišta. Gospodarski programi su bili mjerilo i ključni element kod dojele u ranijim razdobljima, a mnoga gospodarstva osim stoke na papiru, u gospodarskom programu nikada nisu imala niti jedno grlo na vezu, pašnjaku ili oboru. Činjenica kako je samo 1/3 gospodarstva koja su dobila zemlju na korištenje kao stočarska gospodarstva puno govori ili o nepostojanju stočara ili nedovoljno dobro provedenom javnom pozivu.
Ekološka proizvodnja trajnih nasada je upitna, nasadi su jedino pravilno agrotehnički zasađeni i tu je priči o agrotehnici kraj. Danas su to zaparložene parcele, inokulumi, rasadnici bolesti i štetnika za koje vlasnici koriste državne potpore za poljoprivredu.
Zakon treba doraditi u dijelu koji se odnosi na financijsku decentralizaciju i drugačije definirati participaciju općina, gradova i županija u zakupnini, koncesijskoj naknadi ili naknadi nakon prodaje. Jedinice lokalne i regionalne samouprave trebaju participirati minimalno sa70% od ugovorene naknade.
Prednost kod prodaje, zakupa i koncesije mora imati domicilno stanovništvo, to njihova djedovina nekada nacionalizirana ili naprosto oduzeta, prednost moraju imati oni koji se bave isključivo poljoprivredom i nemaju drugih izvora prihoda, stočari jer je stočarska proizvodnja u Hrvatskoj uništena, mladi su naša budućnost i zato trebaju imati i nadalje prednost kod dodjele poljoprivrednog zemljišta posebno ako se radi o mladim povratnicima u ruralni prostor, očekujemo da u konačnom prijedlogu Zakona žene ne budu zaboravljene.
Očekujemo uređenje zakona u dijelu koji se odnosi na zakup slatkovodnih ribnjaka na način da zakupci ne plaćaju duplo, naknadu za korištenje voda i naknadu za zakup, obje naknade je moguće objediniti kao jedinstvenu naknadu zakupa slatkovodnih ribnjaka.
Očekujemo od Hrvatske Vlade da se odrekne zakupa za poljoprivredno zemljište za 2017. i na taj način djelomično amortizira štetu uzrokovanu sušom. „ rekao je Vlaović u svojem dijelu rasprave.
Željko Lenart (HSS) govorio je o stavljanju u funkciju neobrađenog privatnog poljoprivrednog zemljišta rekavši: „ HSS je prije nekoliko godina inicirao prijedlog kojim je neobrađeno poljoprivredno zemljište davano na korištenje, ali Ustavni sud je zbog neotuđivosti privatnog vlasništva tu odredbu poništio. Bojimo se da će se isto dogoditi i nakon ponovljenog prijedloga. Zajednički pašnjaci koji postoje kao zajednički ne mogu biti predmet dodjele jednoj osobi ili jednom OPG-u jer neće omogućiti zajedničku ispašu stoke različitih vlasnika na istom mjestu. Zajednički pašnjaci trebaju ostati zajednički u vlasništvu JLS i s mogućnošću zajedničkog korištenja . pašnjak se u zakup može dati eventualno zadruzi u kojoj će svi zadrugari koristiti zajednički pašnjak.
Okrupnjavanje zemljišta moguće je postići i na tomu treba raditi. Stočarska proizvodnja je važna , trebaju poticati, ali se ne smiju zanemariti niti ratarska gospodarstva stavljanjem u podređeni položaj kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta, a maksimalna udaljenost zemljišta , za koje se ostvaruje prednost kod kupovine zakupa ili koncesije ne bi smjela biti udaljenija od 20 km u odnosu na ekonomsko dvorište gospodarstva.“ zaključio je Lenart.

1 (2)00000

Ostavi komentar