Sjećanje na sibinjske žrtve

Objavio 18. rujna 2015. Nekategorizirano Nema komentara

Taj tragičan događaj mještane općine Sibinj uvijek ispunjava tugom i sjećanjem na osam seljaka koji su žrtvovali svoje živote za našu slobodu i nezavisnu državu Hrvatsku. Predsjednik HSS-a Branko Hrg je naglasio da uvijek valja podsjećati na žrtvu sibinjskih seljaka, koji su svi bili članovi HSS-a, a simbol su pravedne borbe hrvatskog čovjeka za slobodu i neovisnost. Na 80. obljetnicu Sibinjskih žrtava predsjednik Hrg je zajedno s predstavnicima ŽO HSS-a Brodsko-posavske županije položio vijence kod spomenika ubijenih HSS-ovaca i poginulih branitelja u Domovinskom ratu s područja općine Sibinj.

Mirna slavonska ravnica krajem 19-og stoljeća bilježi nekoliko krvavih obračuna seljaka, ponesenih hrvatskom nacionalnom ili stranačkom politikom, s oružanim odredima žandarmerije. Posljednja pobuna seljaka tog vremena okrutno je ugašena u Sibinju. Zbivanja u Sibinju iz veljače 1935. treba promatrati kao posljedicu društvenih, gospodarskih i političkih prilika koje su u Kraljevini Jugoslaviji vrijedile od stvaranja “zajedničke države”, a napose od uvođenja “ustavnosti” 1931. Nasuprot službenoj politici beogradskog dvora većinsko hrvatsko stanovništvo Brodskog posavlja velikim dijelom opredjeljivalo se za ideje Stjepana Radića i politiku HSS-a.

Osim političkih pretpostavki, za pobunu seljaka ključni su i društveno-ekonomski uvjeti koji su vladali na hrvatskom selu. Svi ti problemi kulminirali su sibinjskim događajima 1935. – krvoprolićem, ubojstvima seljaka i uhićenjima.
Tog kobnog dana, 19. veljače 1935. godine, živote su izgubili, iz Jakačine Male: Petar Topalović (r. 1901 i otac troje djece), Antun Ercegović (r. 1916.), Đuka Štimac (r. 1909. i otac jednog djeteta), Ivan Katalinić, (r. 1905. i otac jednog djeteta), Mato Pejić (r. 1909. i otac troje djece) i Ivan Janković (r. 1897. i otac četvero djece), zatim Stjepan Gunčević (r. 1897. i otac petero djece) iz Grižića te Antun Perković (r. 1904.) iz Gornjih Andrijevaca, u pobuni protiv tadašnjeg protunarodnog režima.

Ostavi komentar