Zdravstvena zaštita mora ostati dostupna

Objavio 5. srpnja 2018. Nekategorizirano Nema komentara

U Hrvatsko saboru o predloženom novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u ima Kluba zastupnika HSS-a govorio je saborski zastupnik Davor Vlaović i upozorio na mnoge zamke, na štetu građana, koje omogućuje predloženi Zakon kazavši.
„Nezadovoljni su pacijenti, nezadovoljni su liječnici obiteljske medicine, nezadovoljni su zaposleni u javnim ustanovama, nezadovoljni su koncesionari, nezadovoljni su bolnički liječnici i medicinske sestre. Nisu konzultirani u pripremi Zakona. Zadovoljan je jedino Ministar jer je Zakon u proceduri.“
Vlaović je rekao kako svi liječnici u zdravstvenom sustavu nisu jednaki , a preloženi Zakon će produbiti postojeće i stvoriti nove nejednakosti jer nije dovoljno konzultirana struka i nisu usuglašeni interesi pacijenata kojima je potrebna primarna, sekundarna i tercijarna razina zdravstvene zaštite nego se potencira privatizacija obiteljske medicine. Podsjetio je na financijske , kadrovske i organizacijske probleme u hrvatskom zdravstvenom sustavu.
„ Javni zdravstveni sustav u fokusu mora imati pacijenta. Zdravstvena skrb mora biti jednako dostupna u svim područjima Republike Hrvatske u urbanom i u ruralnom dijelu, posebice je osjetljiva Slavonija iz koje se i danas iseljava. Danas nije tako i to treba mijenjati. Nedostaju liječnici, samo u Brodsko-posavskoj županije nedostaje 14 liječnika obiteljske medicine. U takvim uvjetima, Županija putem domova zdravlja mora organizirati funkcioniranje sustava. Slavonske županije nemaju dovoljne fiskalne kapacitete da svojim građanima osiguraju nad standard i dodatno ulažu u zdravstveni sustav što se od njih očekuje.“
Naglasio je nedostatak ljudskih resursa u svim segmentima zdravstva istaknuvši kako je taj problem nerješiv u djelatnosti hitne medicinske pomoći i obiteljske medicine i samo je pitanje trenutka kada će se problem preliti i na druge zdravstvene djelatnosti, na bolnički sustav jer liječnici odlaze iz Hrvatske.
„Moramo naći način kako stimulirati liječnike za ostanak u Hrvatskoj i dodatno za rad u ruralnom dijelu. Naš sustav jedan je od boljih sustava u svijetu posebice primarna zdravstvena zaštita. Takav je jer smo imali mrežu domova zdravlja, Irska se danas vraća tom modelu j- privatizacija nije dala željene rezultate. Niti predloženi Zakon ne daje rješenje. Županije i domovi zdravlja dobivaju obvezu organizirati dostupan zdravstveni sustav u 100% opsegu s do 25% raspoloživih resursa, mrtvozorstvo, posebno dežurstvo, rad nedjeljom i praznikom jer privatnici, koncesionari koji imaju ugovore s HZZO-om i financiraju se iz istog izvora kao i domovi zdravlja to mogu, ali ne moraju raditi. Zakon ponovno ne rješava taj problem. Koncesionari su u gradovima, sela im nisu zanimljiva. Zato je dobro da se liječnicima obiteljske medicine daje mogućnost raditi na dvije ili tri lokacije, ali mi u HSS-u nikako se ne slažemo s mobilnom ambulantom u kombiju ili autobusu koja će ići po selima i liječiti one koji su ostali. Dovoljno su poniženi jer nemaju trgovinu i kupuju kruh iz kombija , sada bi trebao i liječnik iz kombija davati lijek. Nemojte dodatno ponižavati seoski stanovništvo. Ima dovoljno praznih ambulanti, škola, domova i društvenih prostora koji su prazni. Opremimo te prostore za obavljanje zdravstvene djelatnosti u dostojanstvenim uvjetima, prevenirajmo iseljavanje. Dodatni problem je nepostojanje mehanizama kojima bi menadžment domova zdravlja omogućio nagrađivanje zaposlenih liječnika, to treba omogućiti Zakon a ne pravilnici. Treba izjednačiti primanja liječnika privatnika i liječnika u javnom sustavu i tada im dati mogućnost izbora rada u javnom ili privatnom sustavu zdravstva. Dodatno, ako želimo zadržati liječnike u Hrvatskoj moramo im dati poseban status i financijsku sigurnost zakonodavnim okvirom. Zakon nije kompleta i treba ga do drugog čitanja doraditi kako bi zdravstveni sustav funkcionirao.
Vlaović je predložio povećanje upisnih kvota na medicinske fakultete, povećanje glavarine u ruralnim prostorima ili smanje broja osoba za koje skrbi jedan liječnik u timu na 750, povezivanje hitne medicine na primarnoj i sekundarnoj razini što bi smanjilo preklapanja nadležnosti i osiguralo dostupniju hitnu medicinsku skrb, a upravo specijalista hitne medicine najviše nedostaje i upitno je organiziranje pojačane skrbi tijekom turističke sezone, Spajanjem bi se rasteretili subspecijalisti koji ne rade svoje ambulante nego dežuraju na hitnoj. Zatražio je dodatnu sanaciju bolničkog sustava s državne razne.
Vlaović je na kraju izlaganja pohvali Ministrovo zalaganje pri vraćanju statusa Općoj bolnici Nova Gradiška jer na ta način je zdravstvena skrb dostupnija ni kvalitetnija na novogradiškom području.

2

Ostavi komentar