Hrvatska mora ostati zemlja u kojoj neće biti genetski modificiranih organizama

Objavio 26. siječnja 2018. Nekategorizirano Nema komentara
1a

Hrvatskom saboru je raspravljen Zakon o genetski modificiranim organizmima, stavove HSS-a iznio je zastupnik Davor Vlaović
„Stav HSS-a je : Hrvatska mora ostati zemlja u kojoj neće biti genetski modificiranih organizama: niti u proizvodnji niti u prometu, moramo zaštiti naše tržište od GMO proizvoda. Uvoznu hranu treba bolje kontrolirati.
Zakon koji se donosi treba biti alat Republici Hrvatskoj za osnaživanje stava o Hrvatskoj kao GMO slobodnoj zemlji.
U zajedništvu s Italijom i Austrijom kroz Alpe-Adria udruženje pokrenuta je inicijativa za razvoj poljoprivredne proizvodnje bez GMO-a kako bi pokazali europskoj zajednici da smo spremni čuvati okoliš, prirodu i potrošača te paralelno jačati poljoprivrednu proizvodnju na bazi tradicionalne poljoprivrede bez genetskih modifikacija.
Tradicionalnom proizvodnjom moguće je osigurati dostatnost hrane posebice kad znamo da postoji ustavna odluka prema kojoj je poljoprivreda strateška grana gospodarstva u Hrvatskoj.
Zakonom u proceduri implementiramo europsku Direktivu 2015/412 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. koja daje mogućnost članicama Europske unije da kroz svoju zakonsku regulativu definiraju stav o uzgoju GMO organizama i uz kvalitetno obrazloženje ga primjenjuju. To je učinjeno izmjenom članaka 52. koji definira područja na kojima nije dopušteno uvođenje u okoliš genetski modificiranih biljaka ili životinja. Kao GMO free definirana su zaštićena područja kojih u RH imamo više od 400 ukupne površine 7.528,03 km 2 ili 8,54%, područja namijenjena bavljenju ekološkom poljoprivredom i ekološkim turizmom.
Za dobro obrazloženje za Hrvatsku kao GMO free fali nam strategija razvoja poljoprivrede, fali nam definicija zona poljoprivredne proizvodnje kao što su ratarska , voćarska ili zona ekološke poljoprivredne proizvodnje. Zato iz HSS-a tražimo izradu strategije razvoja poljoprivrede kako bi Hrvatska mogla uporište tražiti u dijelu zakona koji definira područja na kojima se ne smiju uzgajati GMO organizmi.
Nije nam jasno zašto je u Zakonu ostao članak 10. kojim se mijenja članak 27 i ostavlja mogućnost uvođenja GMO reprodukcijskog biljnog materijala u okoliš u svrhu različitu od stavljanja na tržište po odobrenju nadležnog tijela koje će uredbom utvrditi Vlada RH.
Tražimo brisanje navedene odredbe!
Ne može Vlada biti iznad Hrvatskog sabora u kojem se svi slažu da Hrvatska mora biti slobodna od GMO organizama. To je put za ulazak GMO-a na hrvatske njive kroz mala, Vladina, vrata.“
Vlaović se u svojoj raspravi osvrnuo na hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu koji su nekoliko put a po pitanju stavljanja u promet genetski modificiranog sjemena, sadnog materijal ili hrane bili suzdržani. Od Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede zatraži je edukaciju građana o GMO organizmima:
„S obzirom na jedinstvo postignuto danas u Saboru očekujemo od naših EU parlamentaraca da ubuduće ne budu suzdržani nego da jasno kažu da je Hrvatska protiv uzgoja GMO organizama.
Hrvatska treba educirati o građane o štetnosti GMO od proizvodnje do stola. GMO proizvodi na policama trgovina moraju biti jasno označeni kako bi naši potrošači mogli birati.
HSS od Ministarstva poljoprivrede očekuje aktivnosti kojima će označiti proizvode naših poljoprivrednih gospodarstava kao GMO slobodne jednako kao što je promovirano mlijeko s hrvatskih farmi i pčelinji med. Takve akcije povećavaju konkurentnost naših proizvoda i štite domaćeg potrošača i proizvođača.“
U daljnjoj raspravi j naveo razloge koji će utjecati na glasanje zastupnika Hrvatske seljačke stranke o Zakonu o genetski modificiranim organizmima:
„HSS će biti protiv Zakona ukoliko se ne izostavi članak 27 kojim se ostavlja se mogućnost uvođenja GMO reprodukcijskog biljnog materijala u okoliš. Time se ostavlja mogućnost kroz pokuse kojima je svrha znanstveno istraživanje u našu prirodu i naš okoliš unijeti GMO organizme koje je teško kontrolirati jer ne znamo kako će reagirati u interakciji s prirodom.Šširenje, prijenos modificiranih gena je moguće putem prirodnih vektora na autohtone vrste ili nekontrolirano širenje u slučaju prirodnih katastrofa.
Stimulirajmo domaću znanost i znanstvenike u našim institucijama koji se bave klasičnim oplemenjivačkim metodama u proizvodnji sjemena i sadnog materijala. Genetski potencijal koji su stvorili naši znanstvenici nije niti danas iskorišten u poljoprivrednoj proizvodnji. Zastarjele tehnologije proizvodnje su razlog nedostatnosti domaće hrane na našem tržištu, zato uvoz hrane raste. Učinimo poljoprivredu i praktično strateškom granom gospodarstva tada ćemo imati dovoljnu proizvodnju hrane za vlastite potrebe.“ zaključio je Vlaović

1c1a1b

Ostavi komentar