HSS- o strukovnom obrazovanju

Objavio 13. prosinca 2017. Nekategorizirano Nema komentara

Strukovno obrazovanje je temelj na kojemu uz studije s područja STEM-a Hrvatska mora graditi svoje gospodarske potencijale. Učenje temeljeno na radu je najbolji put ka uspješnosti, a ono što posebno treba njegovati i omogućiti je ne samo učenje na radu u osposobljenim školskim praktikumima već i učenje u realnim gospodarskim uvjetima kod poslodavca. Danas učenicima strukovnih škola nije lako pronaći poslodavca koji je zainteresiran za rad s učenicima, poslodavci nisu zainteresirani za prenošenje svojih znanja novim generacijama.

Potrebno je stimulirati poslodavce kako bi promijenili negativistički stav o vježbenicima i rado ih primali na praktičnu nastavu.
Ishodi učenja moraju biti definirani, ne bodovima , već rečenicama: učenik je nakon praktične i teoretske nastave u mogućnosti samostalno izraditi drvene ljestve, gravuru na zlatnom nakitu ili samostalno njegovati bolesnika, ovisno o području za koje se obrazuje.
Strukovnim obrazovanjem moramo obrazovati i odgojiti radnike koji će samostalno obavljati posao za koji se obrazuju. Učenik, onaj koji je polaznik programa prekvalifilkacije ili cjeloživotnog učenja moći će samostalno raditi nakon obrazovanja.
Strukovno obrazovanje ostvaruje se temeljem nacionalnog kurikula ili kurikula ustanove koja ga provodi. To je dobro daje se sloboda lokalnim stručnjacima da prilagode programa potrebama tržišta rada. Ono što mi u HSS- u i javnost očekuje strukovni program (kurikul). Imamo voditelja programske reforme koja bi učenicima strukovnih škola trebala osigurat lakši nastavak visokoškolskog obrazovanja u struci, smanjiti broj obveznih predmeta i programe – kurikule usmjeriti ka učeniku koji će nakon obrazovanja imat kompetencije za rad u gospodarstvu ili nastavak školovanja.
Vanjsko vrednovanje škola, koje provodi Nacionalni centar za strukovno obrazovanje, je diglo razinu kvalitete u školama. Primjedba je ta da članovi tima vanjskog vrednovanja moraju biti gospodarstvenici ili uspješni obrtnici to je jedino, pravo i kvalitetno vanjsko vrednovanje usmjereno ka gospodarstvu. Uspješnost bi se tada mogla mjeriti pokazateljima kao što su broj novih obrtnika ili broj novih poduzeća ili broj novih proizvoda prodanih na hrvatskom tržištu, povećani dohodak hrvatskog gospodarstva. Nije dovoljno mijenjati samo sastav Vijeće za strukovno obrazovanje, promjene su potrebne na svim razinama.
Regionalni centri izvrsnosti su dobar iskorak, Zakon definira poslove regionalnih centara, kako trebaju biti kadrovski ekipirani, a zadatak im je pripremiti učenika za tržište rada. Pitanje je kako će biti akreditirani i tko će ih akreditirati, prije svega koji su kriteriji. Definirana je suradnja centra s drugim centrima, ONI OBRAZUJU ZA TRŽIŠTE RAD, a poslodavaca, gospodarstva i poduzetnika nema nigdje. Ponovo ćemo dobiti dva odvojena sustava koji voze paralelnim tračnicama, a trebali bi zajedno obrazovati, odgojiti hrvatskog radnika.

Misli su koje je izrekao Davor Vlaović u Hrvatskom saboru prilikom rasprave o Zakonu o strukovnom obrazovanju

702

Ostavi komentar