18. ORIOVITA Međunarodna suradnja vinogradara i vinara u službi razvoja enogastro turizma

Objavio 5. lipnja 2016. Nekategorizirano Nema komentara

ORIOVAC – Posebni gosti ovogodišnje 18. enogastro manifestacije „Oriovita 2016“ u Oriovcu u Brodsko posavskoj županiji,  došli su iz Republike Makedonije, predstavnici  makedonske Savjetodavne službe u poljoprivredi, koji su  nekoliko uzoraka vrsnih makedonskih vina donijeli na ocjenjivanje u Oriovac, a jedno od njih osvojilo je srebrenu medalju. Slijed je to suradnje s oriovačkom Udrugom vinogradara i voćara, koji su ih nedavno posjetili u Makedoniji. A cilj je obostran: povezivanjem i suradnjom na međunarodnoj razini do što boljeg razvoja enogastro turizma obje zemlje.

„Priča o našoj suradnji počela je tijekom mjeseca travnja kada su  predstavnici udruga vinara i voćara iz općina Oriovac i Cernik, njih 50-ak, došli kod nas u Makedoniju i upoznali se s našim vinarima, vinogradarima, voćarima, poljoprivrednicima. Evo, sada smo mi došli u Hrvatsku. Ovo je za nas značajno iskustvo, bili smo ovdje pet dana, prošli smo skoro cijelu Slavoniju i već se osjećam kao Slavonac; bili smo na prijemu kod vašeg župana, posjetili smo brojne OPG-ove, kušali mnoga vina, dojmovi su prekrasni – a slavonska graševina je odlična! Ima puno vina u Makedoniji, ali mislim da su vaša hrvatska vina zaista vrhunska. Mi vama kad dođete u Makedoniju možemo preporučiti vrhunska crna vina, to su malo slađa vina, jer imamo više sunčanih dana, a svakako kušajte najbolje makedonsko vino Vranac“, kaže Zoran Bardakoski, rukovoditelj regionalnog ureda makedonske Savjetodavne službe u poljoprivredi u Bitoli.

Makedonci su donijeli nekoliko uzoraka svojih vina na ocjenjivanje u Oriovac, a jedno od njih osvojilo je srebrenu medalju. „Nadam se da ćemo  iduće godine doći u Oriovac s puno više uzoraka vina iz Makedonije, jer planiramo ovu našu suradnju i prijateljstvo unaprijediti i još više se povezivati u razmjeni iskustava i postignuća u našem radu. Hrvatska je članica Europske unije, Makedonija to tek treba postati, tako da od vas crpimo i iskustva rada po EU standardima i to nam puno znači. Nadam se i da će nama prijateljska zemlja Hrvatska puno pomoći Republici Makedoniji na putu prema što skorijem članstvu u Europskoj uniji, rekao je Bardakoski.

Gosti iz Makedonije upoznali su se i s članovima Visoke vinske akademije Slavonskog Broda, koji su ih poveli u posjet najpoznatijim slavonskim vinskim destinacijama. „ Ovo nikad nismo doživjeli, svaka čast našim domaćinima. Dobili smo i predpristupnicu za suradnju s Vinskom akademijom, na što smo jako ponosni. Mi smo pozvali rektora i članove neka dođu kod nas u Makedoniju, da nam pomognu savjetima da i mi osnujemo Vinsku akademiju. Mi imamo dobrih vinara, ali nemamo baš dobar marketing, pa nam sigurno treba pomoć od Hrvatske“, rekao je Igor Zlatkov, ravnatelj Savjetodavne službe u poljoprivredi Republike Makedonije  i potpredsjednik Mreže savjetodavnih službi jugoistočne Europe, nedavno  osnovane u Bugarskoj.

Da je suradnja na široj međunarodnoj i regionalnoj razini u poljoprivredi, a posebno u vinogradarstvu itekako dobrodošla slaže se i Milan Husnjak, viši koordinator za međunarodnu suradnju u Savjetodavnoj službi Hrvatske i predsjednik Mreže savjetodavnih službi jugoistočne Europe. „Osnovali smo ovu Mrežu kako bismo prijenosom znanja i razmjenom iskustava doprinesemo razvoju poljoprivrede i rastu konkurencije u jugoistočnoj Europi i stvorimo kontakte u agrarnom sektoru u cilju razvoja trgovinske suradnje zemalja regije“, objasnio je Husnjak, vrstan poznavatelj vina, inače rodom iz Zagorja.

Odnedavna nova predsjednica Udruge vinogradara i voćara općine Oriovac Marija Milašin ima razloga biti iznimno zadovoljna jer sav uloženi trud u organizaciju Oriovite rezultirao je odličnom atmosferom, velikim odazivom vinara i posjetitelja i novim iskustvima. „Od 20 zlatom okićenih vina, njih čak 11 je ove godine iz Brodsko posavske županije, vinogorja od Cernika do Vranovaca. Od 159 uzoraka dvadeset je zlatnih boca, a 89 srebrnih. Nijanse su presuđivale u ocjenjivanju. To više nego dovoljno govori o kvaliteti mladih vina naše Slavonije“, istaknula je Marija Milašin, hvaleći i odličnu suradnju sa stručnjacima iz Poljoprivredne savjetodavne službe.

Inače, šampionsko vino je Frankovka berbe 2015. Slavka Drčelića iz Vranovaca, općina Bukovlje, koje je ocijenjeno najboljim ocjenama u konkurenciji 159 uzoraka mladih vina. Osim hrvatskih i makedonskih, bila su na ocjenjivanju i vina iz susjedne nam Slovenije, pa je stoga ovogodišnja Oriovita dobila i predznak međunarodne manifestacije.

„Na području bukovačko vranovačkog vinogorja malo se ljudi bavi proizvodnjom crnih vina, ja sam jedan od prvih koji sam počeo s frankovkom, a imam i rajnskog rizlinga. Već sam osvajao nagrade na Vinkoviti u Bukovlju, no ove godine nisam bio, pa sam odlučio doći na Oriovitu i evo, isplatio se moj trud jer mislim da sam uspio proizvesti jedno izvrsno vino s prekrasnim bukeom“, rekao nam je Slavko Drčelić, inače član Udruge vinara i vinograda Igrač iz Bukovlja, koji se bavi vinarstvom iz čistog hobija, za vlastite potrebe i ima oko 800 trsova vinove loze.  I njemu je, kao i mnogima, ovog proljeća vinograd dosta stradao od mraza i leda, procjenjuje čak do 90 posto, pa od ovogodišnje berbe ne očekuje puno, tek za osobne potrebe i za „guštanje“ s prijateljima.

U sklopu Oriovite održana je i tradicionalna oriovačka Fišijada na kojoj je sudjelovalo 50-ak ekipa iz svih slavonskih županija, ali i iz Podravine, Zagorja, Moslavine. Najbolji fiš skuhao je i ujedno obranio prošlogodišnji naslov pobjednika Damir Toša iz Osijeka, član Udruge majstora kotlića Slavonije i Baranja.  „Nema tu puno mudrosti, treba imati dobru ribu i papriku, ali i drva. Meni je okus najbitniji, najčešće miješam soma i šarana. Volim doći  u Oriovac, ovdje je dobra ekipa i – doći ću opet“, kaže Osječanin Damir Toša, koji je već nakupio desetke zlatnih i srebrenih medalja na brojnim fišijadama.

Bez velike suorganizacijske pomoći Općine Oriovac sve bi išlo puno teže, stoga članovi Udruge vinogradara i voćara posebno zahvaljuju načelniku Općine Oriovac Antunu Pavetiću koji je i sam uložio puno truda u visoko podizanje letvice u organizaciji Oriovite. „Dajemo zaista veliki vjetar u leđa ne samo udruzi vinograda i vinara, nego svim udrugama koje djeluju na području naše općine: i udruzi ribolovaca, i lovcima, i vatrogascima i KUD-ovima, sportskim klubovima pa i nedavno osnovanim udruzi mladih i udruzi ratara i stočara. Svi oni imaju svoje manifestacije i od Općine imaju zaista veliku pomoć. I dok sam ja načelnik, tako će i biti. Jer, što nam vrijedi sve uređeno, i ceste, i polja, i infrastruktura, ako nemamo zadovoljnih ljudi i društvenih događanja koje su jedan od pretpostavki za razvoj ruralnog turizma, a nastavno tome i općenito gospodarstva“, ističe načelnik Pavetić.

Najavio je da će Općina Oriovac uskoro pokrenuti jedan sjajan projekt iz domene razvoja kontinentalnog turizma, a riječ je o izgradnji Slavonske vinske kuće, po uzoru na istovjetni projekt u Usori u BiH. „Općina Oriovac, kao jedna od članica PPS destinacije Moja lijepa Slavonija kraj Save, zasigurno ima velike potencijale za daljnji razvoj u segmentu turističke ponude, posebnu u enogastro turizmu, po čemu je Slavonija posebno poznata. Prepoznali su to i Makedonci. Dogodine, nadamo se i gostia iz Slovenije i iz drugih prijateljskih nam zemalja u regiji, a tko zna – možda nam dođu i Francuzi da vide što su to prava vina!“, kaže oriovački načelnik Antun Pavetić.

Oriovitu su posjetili saborski zastupnik Davor Vlaović (HSS), Klara Šćuka,potpedsejdnica ŽO HSS-a i predsjednica Hrvatskog srca Brodsko-posavske županije,   kao i brodsko posavski župan Danijel Marušić.

Uz stručna predavanja i ocjenjivanje vina  sklopu Oriovite održan je i Poljoprivredno-gospodarstveni sajam u oriovačkom parku na kojemu su svoje domaće proizvode i rukotvorine izložili i gostima ponudili proizvođači iz brojnih slavonskih mjesta, ali i iz grada Koprivnice, čije su predstavnice iz koprivničke Turističke zajednice pozvale Slavonce na ovogodišnji Renesansni festival i viteške igre na koprivničkoj tvrđavi od 25. do 28. kolovoza.

Ivica Vlašić

Ostavi komentar