OPĆINA ORIOVAC: Od zaborava čuvaju tradiciju i običaje predaka

Objavio 31. siječnja 2016. Nekategorizirano Nema komentara

U općini Oriovac ovih je zimskih dana osobito živo i aktivno. Osim što tradicionalnim kulturnim manifestacijama čuvaju slavonsku baštinu, tradiciju i drevne običaje predaka, u svim selima ove velike i jedne od najrazvijenijih općina u Brodsko posavskoj županiji puno rade i na razvojnim projektima za dobrobit budućih naraštaja.

Da se mladi aktivno uključuju u život svoje općine svjedoče najbolje dvije prekrasne manifestacije tradicijske kulture koje su održane u jednom danu, u subotu, 30. siječnja 2016.: 4. Pokladno jahanje organizirali su općinska Turistička zajednica i turističko obiteljsko gospodarstvo Kereković iz Živika, a KUD Graničar iz Lužana iste je večeri priredio 20. jubilarno Lužansko čijalo, kojim su oživjeli stare slavonske običaje čijanja perja u selima brodskog Posavlja.

4. Pokladno jahanje

Pedesetak konjanika dojahalo je na svojim konjima u Oriovac. Baš kao nekada, u doba Vojne krajine kad su graničarima na Savi nosili okrjepu, tako su ove subote, šorovima Oriovca, Kujnika, Malina, Lužana i Živika pjevajući slavonske bećarce, projahali na svojim gizdavim lipicancima, podsjetivši tako i na ove drevne, ali još nezaboravljene običaje u Slavoniji. Jašući su se zaustavljali na nekoliko postaja u Malinu i Lužanima gdje su domaćini za njih pripremili bogatu slavonsku trpezu sa svim slavonskim delicijama, vinom i rakijom i tako ih još za dana ispratili na cilj – turističko obiteljsko gospodarsko Kereković u Živike. Ondje je za sve konjanike i goste manifestacije domaćin Ivan Kereković priredio slavonski večeru uz tamburaše. Posebna atrakcija u Malinu bila je skulptura konja izrađena od vinove loze, koju je napravio Zoran Pavletić. Pratio ih je i načelnik općine Oriovac Antun Pavetić, sretan i zadovoljan što mladi nastavljaju njegovati običaje svojih predaka.

„Počesto nisam vjerovao da nećemo uspjeti organizirati pokladno jahanje, jer naša općina Oriovac nažalost nije više toliko poljoprivredna, nema toliko konjogojaca, osim u Slavonskom Kobašu i Lužanima, nešto i u Živikama. No, sada vidim da nam to apsolutno treba. Mi smo graničari i nastavljamo čuvati ovaj običaj. Prelijepo je vidjeti ove divne, plemenite životinje u Oriovcu i selima naše općine“, rekao nam je načelnik Pavetić.

20. Lužansko čijalo

U Lužanima, u društvenom domu, orila se slavonska pjesma, a vrijedne članice i članovi domaćeg KUD-a Graničar prikazali su kroz folklor i maštovite skečeve drevni slavonski običaj čijanja perja, što su nekoć djevojke i snaše po šokačim selima u duge zimske noći, obično u dane vikenda, običavale pjevajuć’ radit i od toga napravit pravo veselje, na koje bi i momci znali zavirit…

„Od svetkovine Tri kralja do korizme, svake subote navečer bude čijalo. Obično su čijale perje kako bi od njega pravile jastuke, jorgane, perinu – kao miraz za djevojku koja se ima udati. U jastuk stane tri kile, u perinu devet kila perja, e pa sad bi računajte – šest jastuka, tri perine i dva jorgana – koliko tu treba perja! A perje je bilo uglavnom od guske, nešto malo se znalo čupat i od pataka, ali najviše gusje perje. Nije to bio sam posao, bilo je to lipo druženje, na kojemu bi se znalo okupit i po 30 cura i snaša i tako bi se u jednoj večeri moglo iščijat za cili jedan jastuk. Ni’ to uopće teška rabota, to nam je bilo subotnje veselje, kao što su danas izlasci mladih.“ pripovijeda nam snaša Marica Ćorić, prisjećajući se svoje mladosti i običaja čijanja perja.

Nažalost, danas po selima u Slavoniji nema više gusaka kao što je nekad bilo, možda gdjegdje u Doljaniji, uz Savu, Donja i Gornja Bebrina, ali ipak ne dovoljno da bi se skupilo toliko perja. A više nitko i ne želi jastuke od perja. „Zašto je to tako, ne znam, svi su nešto postali alergični na perje, pa sad kupuju ove skupe dormeo jastuke. A mi smo svi uvik spavali i još spavamo na jastucima od perja i perini i nikad nitko nije imao nikakvih tegoba.“, dodaje snaša Marica.

Tako su „kudovci“ iz Lužana još jedanput prikazali ove lijepe običaje, i mladima od kojih očekuju da će tradiciju nastaviti. Pjesmom i spletovima folklora manifestaciju su obogatili i gosti: veterani folklornog ansambla SKUD-a I.G. Kovačić iz Zagreba, članice i članovi KUD-a Šubić iz Novske koji su se predstavili starograbovačkim plesovima, potom Hrvati iz Srijema, članovi HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice koji su izveli baranjske plesove, i na koncu Gradsko kulturno umjetničko društvo iz Požege s bilogorskim folklorom. Načelnik Općine Oriovac Antun Pavetić izrazio je zadovoljstvo radom KUD-a „Graničar“, te predsjednici KUD-a Danijeli Vinković dodijelio priznanje Općine.

„Ovo je jedna od tri najvažnije manifestacije u općini Oriovac, uz Smotru tamburaša u Slavonskom Kobašu i Žetvene svečanosti u Oriovcu. Čijalo perja je posebno, jer se događa u ovo zimsko vrijeme, kad sve miruje. Posebno mi je drago što je sve više mladih zainteresiranih za tradiciju naših predaka, i da su svi uživali u ovom lijepom programu, koji Općina Oriovac rado potpomaže.“, rekao je načelnik Pavetić.

Osnovana ustanova Dječji vrtić Ivančica

Uz sve ove lijepe manifestacije koje imaju svoju prepoznatljivost, u općini Oriovac radi se puno na društvenom planu. Tako je prema riječima načelnika Pavetića ovih siječanjskih dana riješeno pitanje ustanove Dječji vrtić Ivančica u Oriovcu. „Ovih smo se dana naime, izdvojili iz Ustanove Dječji vrtići Slavonski Brod i osnovali vlastiti dječji vrtić koji je do sada djelovao u okviru brodske ustanove. Pravni poslovi osnivanja, administracija, papirologija, kadrovska rješenja…sve su to poslovi koji su nam u Općini uzeli puno pozornosti i vremena ali koje smo uspješno riješili i osnovali dječji vrtić Ivančića Oriovac koji polazi 45 mališana, od toga 10-ak njih jasličke skupine s područja općine. Kod nas u općini događa se svojevrsni baby boom, što me posebno raduje.“, kazao nam je načelnik Antun Pavetić.

Ivica Vlašić

FOTO:Ivica Vlašić/Mario Jakičić

Ostavi komentar